Uvodnik

Uvodnik

Ostvarenje vizije Instituta Ruđer Bošković kao znanstvenog centra s profilom i programom revolucionarnim za ono doba počelo je neposredno nakon rata velikim zalaganjem grupe profesora Zagrebačkog sveučilišta, čiji je spiritus movens bio akademik Ivan Supek.

Akademik Supek je bio idejni začetnik, osnivač i jedan od glavnih oživotvoritelja Instituta, a pored njega, značajnu ulogu u tom početnom razdoblju odigrali su i akademici Željko Marković, Mladen Paić, Krešimir Balenović i Josip Lončar te profesor Vatroslav Lopašić.

Njihova je zadaća bila pripremiti građevni projekt, definirati pravce istraživanja i pobrinuti se za odgoj nove generacije kompetentnih istraživača i nabavku opreme. Odobrenje za gradnju Instituta u okviru Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) dala je vlada FNRJ 1950. godine, koja je njegovu gradnju i financirala.

Prvi trag o osnivanju Odbora za izgradnju Instituta pod nazivom Institut za fiziku nalazimo u zapisniku sa 7. sjednice II. odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a održane 9. lipnja 1950. U ovom zapisniku se kao inicijalni članovi Odbora uz Ivana Supeka spominju samo Mladen Paić i Josip Lončar.

Zanimljivo je spomenuti da se u zapisniku 8. sjednice II. odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a održane 9. lipnja 1950., uz ranije navedene članove, kao članovi Odbora spominju i dr. T. Radić, dr. B. Marković, dr. ing. V. Vouk, prof. D. Grdenić, ing. T. Bosanac i dr. Z. Janković, a kao predsjednik Odbora spominje se akademik Željko Marković. Na toj sjednici razmatrane su i idejne skice što ih je za Institut izradio arhitekt Kazimir Ostrogović.

Prema tim zapisima Institut se trebao baviti prvenstveno istraživanjima iz područja atomske fizike i za tu svrhu trebao se izgraditi prvi ciklotronski akcelerator u Jugoslaviji. Uskoro su se, zahvaljujući prije svega širokoj koncepciji I. Supeka, istraživanja počela širiti u druga područja prirodnih znanosti, ali i u neka tehnološka i razvojna istraživanja.

To je omogućeno dopunskim sredstvima koja je osigurala Republika Hrvatska. U formiranju novih pravaca istraživanja, posebice u kemiji i biologiji, i u njihovom uklapanju u organizacijsku shemu Instituta sudjelovali su profesori Zagrebačkog sveučilišta akademici Nikša Allegretti i Drago Grdenić te profesor Božo Težak.

U I. krilu današnjeg Instituta Ruđer Bošković koje nosi ime akademika Ivana Supeka, Institut je 2010. godine povodom obilježavanja 60. obljetnice IRB-a postavio izložbu članova Odbora koji su dali najveći doprinos njegovom osnivanju te time odao priznanje i duboku zahvalnost za trud i zalaganje da svoje vizije pretvore u stvarnost, čime su omogućili razvoj i preobrazbu Instituta u modernu interdisciplinarnu i multidisciplinarnu znanstveno-istraživačku ustanovu na području prirodnih znanosti.

______

Tekst je preuzet iz brošure koju je povodom postavljanja izložbe 'Osnivači IRB-a' 2010. godine pripremila i uredila dr. sc. Mirjana Maksić.

Ova stranica koristi kolačiće. Neki od tih kolačića nužni su za ispravno funkcioniranje stranice, dok se drugi koriste za praćenje korištenja stranice radi poboljšanja korisničkog iskustva.
Za više informacija pogledajte naše uvjete korištenja.

  • Kolačići koji su nužni za ispravno funkcioniranje stranice. Moguće ih je onemogućiti u postavkama preglednika.