Uvodnik

Akademik Supek je bio idejni začetnik, osnivač i jedan od glavnih oživotvoritelja Instituta, a pored njega, značajnu ulogu u tom početnom razdoblju odigrali su i akademici Željko Marković, Mladen Paić, Krešimir Balenović i Josip Lončar te profesor Vatroslav Lopašić.

Njihova je zadaća bila pripremiti građevni projekt, definirati pravce istraživanja i pobrinuti se za odgoj nove generacije kompetentnih istraživača i nabavku opreme. Odobrenje za gradnju Instituta u okviru Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) dala je vlada FNRJ 1950. godine, koja je njegovu gradnju i financirala.

Prvi trag o osnivanju Odbora za izgradnju Instituta pod nazivom Institut za fiziku nalazimo u zapisniku sa 7. sjednice II. odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a održane 9. lipnja 1950. U ovom zapisniku se kao inicijalni članovi Odbora uz Ivana Supeka spominju samo Mladen Paić i Josip Lončar.

Zanimljivo je spomenuti da se u zapisniku 8. sjednice II. odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU-a održane 9. lipnja 1950., uz ranije navedene članove, kao članovi Odbora spominju i dr. T. Radić, dr. B. Marković, dr. ing. V. Vouk, prof. D. Grdenić, ing. T. Bosanac i dr. Z. Janković, a kao predsjednik Odbora spominje se akademik Željko Marković. Na toj sjednici razmatrane su i idejne skice što ih je za Institut izradio arhitekt Kazimir Ostrogović.

Prema tim zapisima Institut se trebao baviti prvenstveno istraživanjima iz područja atomske fizike i za tu svrhu trebao se izgraditi prvi ciklotronski akcelerator u Jugoslaviji. Uskoro su se, zahvaljujući prije svega širokoj koncepciji I. Supeka, istraživanja počela širiti u druga područja prirodnih znanosti, ali i u neka tehnološka i razvojna istraživanja.

To je omogućeno dopunskim sredstvima koja je osigurala Republika Hrvatska. U formiranju novih pravaca istraživanja, posebice u kemiji i biologiji, i u njihovom uklapanju u organizacijsku shemu Instituta sudjelovali su profesori Zagrebačkog sveučilišta akademici Nikša Allegretti i Drago Grdenić te profesor Božo Težak.

U I. krilu današnjeg Instituta Ruđer Bošković koje nosi ime akademika Ivana Supeka, Institut je 2010. godine povodom obilježavanja 60. obljetnice IRB-a postavio izložbu članova Odbora koji su dali najveći doprinos njegovom osnivanju te time odao priznanje i duboku zahvalnost za trud i zalaganje da svoje vizije pretvore u stvarnost, čime su omogućili razvoj i preobrazbu Instituta u modernu interdisciplinarnu i multidisciplinarnu znanstveno-istraživačku ustanovu na području prirodnih znanosti.

______

_{Tekst je preuzet iz brošure koju je povodom postavljanja izložbe 'Osnivači IRB-a' 2010. godine pripremila i uredila dr. sc. Mirjana Maksić.}