Saša Ceci: Čudnovata kvantna fizika
Zašto nećemo pocrniti grijući se zimi uz topli radijator i što su fizičari napravili kad im je njihov proračun pokazao da bi se to ipak trebalo dogoditi. I kako to da je vatra uglavnom narančasto-crvena, a vatromet može biti u svim bojama. Odgovor na ta i mnoga druga pitanja dala nam je kvantna fizika koja nam je omogućila uvid u najdublje skrivene tajne svemira. No ona je otvorila i mnoga druga pitanja. Na neka od njih ni danas nemamo odgovor. O tome govorimo u ovom predavanju.
Marko Košiček: O znanosti i znanstvenicima
U vremenu u kojem živimo sve više u fokus javnosti dolaze znanstvenici i znanost. Tko su znanstvenici te kako izgleda znanstveno istraživanje pokušat će dočarati ovo predavanje. Saznat ćete kako dolazi do znanstvenih otkrića te što sve određuje smjerove istraživanja. Koje su karakteristike potrebne za bavljenje znanošću, te trebamo li uistinu biti genijalni da bismo bili znanstvenici?
Elizabeth Hedl: Znanost iza pametnih telefona
Mobiteli, laptopi, pametni satovi... sve je temeljeno na jednom od najosnovnijih elektroničkih elemenata, a to je tranzistor. U prezentaciji će se objasniti koja znanost stoji iza moderne tehnologije (za primjer uzimamo smartphone). Tranzistor u mobitelima je u osnovi sklopka i povući će se paralela između prekidača za uključivanje rasvjete i tranzistora kako bi se objasnila osnovna funkcija. Kao nastavak se prikazuje znanstveno objašnjenje funkcije tranzistora kao sklopke, što je zapravo objašnjenje i samog poluvodiča i njegovih karakteristika, tj. kako kontroliramo poluvodič i što se događa u mobitelu na atomskoj razini. Kako bi se i lakše predočilo, uspoređivat će se i dimenzije tranzistora koji su danas nanorazine i potrebe za izradu još manjih.
Helena Senko: Ljeti nam je hladno, a zimi nam je vruće – tko je krivac za ovu zbrku?
Riječ 'klima' potječe još iz antičkog doba kada se smatralo da je klima određena isključivo kutom upada Sunčevih zraka na Zemlju, odnosno da ovisi isključivo o položaju/geografskoj širini. Danas se klima definira kao prosječni tijek vremena nad nekim mjestom ili područjem Zemljine površine u određenom razdoblju, uzimajući u obzir varijacije niza meteoroloških elemenata u dužem vremenskom razdoblju. Iako je jasno da klima nije konstantna te da se mijenja prostorno i u vremenu (sezonski, godišnje...), danas uočavamo značajne oscilacijama srednjeg stanja klime i klimatskih parametara koje traju već desetljećima te takve promjene nazivamo KLIMATSKIM PROMJENAMA! Znanstvenici diljem svijeta ukazuju da do klimatskih promjena dolazi upravo zbog čovjeka, koji je svojim djelovanjem uspio promijenjeniti sastav globalne atmosfere. Čovjek je time pokrenuti domino efekt negativnih promjena koji danas osjećamo u svim kutovima planete Zemlje – bilježimo porast u broju dana s ekstremnim padalinama i poplavama, češće erozije tla, produžena sušna razdoblja te učestalije pojave oluja, toplinskih valova i požara. Zbog koga/čega dolazi do klimatskih promjena? Kako se čovječanstvo bori s klimatskim promjenama? Što možemo svi učiniti kako bi pomogli Planeti da se bori s posljedicama klimatskih promjena? Saznaj više na ovome predavanju...
Lucia Pole: Hoće li klimatske promjene otplaviti male saveznike biljaka bez kojih ne mogu rasti?
Očekuje se da će klimatske promjene dovesti do velikog okolišnog stresa koji bi mogao negativno utjecati na mikroorganizme narušavajući njihovu pozitivnu interakciju s biljkama što utječe na usjeve i prinose diljem svijeta. Poznato je da su mikroorganizmi koji nastanjuju tlo jedan od najvećih rezervoara biološke raznolikosti na cijeloj Planeti, a u rizosferi ih se može pronaći i više od 1011 po gramu tla. Ti mikroorganizmi su mali saveznici u području rizosfere bez kojih biljke ne mogu rasti i oni pozitivno utječu na zdravlje i rast biljke, imaju ključnu ulogu u kruženju hranjivih tvari u ekosustavu tla, uključeni su u proces formiranja korijena biljke, utječu na karakteristike samoga tla, razgradnju organske tvari i uklanjanje onečišćivala u tlu, a sudjeluju i u obrani biljke od biljnih patogena i štetnika. Neminovno je da će biti potrebno sačuvati usjeve unatoč rastu u stresnim uvjetima te je potrebno produbiti znanja o tim mikroorganizmima, kako bi se u budućnosti iskoristio njihov potencijal da se poveća otpornost biljaka za rast u stresnim uvjetima okoliša.
Ana Erceg: Ima li ičega u prostoru između zvijezda?
Iako je međuzvjezdana tvar oko 100000000000000000 (10 trilijuna!!) puta rjeđa od zraka u vašoj sobi, ona ipak postoji - u svakom metru kubnom svemira možemo pronaći barem nekoliko atoma ili još manjih elektrona. Tim usamljenim česticama upravlja magnetsko polje koje prožima prostor između zvijezda u Galaksiji. Na pitanje kako izgleda to magnetsko polje i gdje se nalazi taj rijetki međuzvjezdani plin odgovore traže znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, u ovom video predavanju saznajte kako!
Krešimir Tisanić i Marta Fatović: Mliječni put i teleskop Gaia
Kroz ovo video predavanje ćemo predstaviti nama blizak svemir krećući iz Zagreba, preko Sunčevog sustava pa sve do satelitskih nam galaksija. Pobliže ćemo objasniti neke od sastavnica Sunčevog sustava, približiti se planetima te prirodnim satelitima planeta. Prikazat ćemo gdje se nalazimo unutar naše galaksije te opisati njene sastavne dijelove. Putujte s nama iz Zagreba do Magellanovih oblaka, približite se planetima, saznajte gdje nastaju zvijezde te koliko ih uopće ima u cijelom vidljivom svemiru!
Ksenija Božinović: Upotreba adenoviralnih vektora u genskoj terapiji tumora
Virusi nisu uvijek nužno štetni za čovjeka. Štoviše, mogu nam pomoći u borbi protiv raznih bolesti. Jedni od takvih virusa su adenovirusi, koji se mogu genetički promijeniti tako da postanu sigurni vektori za dostavu terapeutskog proteina i isprave poremećaj koji dovodi do nastanka bolesti. Brojna klinička istraživanja pomogla su identificirati adenoviralne vektore kao uspješno oružje protiv jedne od najveće prijetnje današnjice, pojave tumora. Ako Vas zanima kako točno možemo iskoristiti adenoviruse da se borimo protiv tumora, obavezno pogledajte predavanje.
Ivor Lončarić: Dizajn naprednih materijala na (super)računalima
Napredak čovječanstva gradi se na materijalima kojima se služimo, od prahistorije i kamena, bronce, željeza, do modernog doba elektronike bazirane na siliciju. S obzirom na to da smo tijekom 20. stoljeća otkrili osnovne zakone svega materijalnog oko nas, danas možemo početi razmišljati o dizajnu novih i naprednih materijala prema našim željama i potrebama. Dosadašnji način pronalaska novih materijala eksperimentalnim metodama pokušaja i pogreške je dugotrajan, skup i iscrpan. U ovoj prezentaciji naučit ćete kako dizajnirati nove napredne materijale na računalu koristeći samo osnovne fizikalne zakone. Doduše za te potrebe računala moraju biti veoma snažna pa ih zovemo superračunalima.
Centar za znanstvene informacije: Znanstvena kuharica (ili kako kuhati sa znanstvenim informacijama)
Trebaju ti odlični sastojci za kuhanje vraški dobrog seminara ili eseja? Ne znaš gdje ih pronaći i kako ih uopće tražiti? Kako razlikovati kvalitetne i pokvarene sastojke ne koristeći pritom osjetilo njuha? Na pravom si mjestu! Centar za znanstvene informacije ima sve 'tips & tricks' koje možeš poželjeti. Pridruži nam se na predavanju i nauči kako kuhati sa znanstvenim informacijama, kako pronaći kvalitetnu literaturu i pravilno ju navoditi. Naučit ćeš nešto i o otvorenom pristupu, glavnom sastojku koji će ti ovo kuhanje učiniti kratkim i slatkim.
P. S. Za ovu kulinarsku radionicu nisu ti potrebne ni pjenjača ni pregača, samo malo dobre volje.
Sastojci:
- 1 znanstvena informacija,
- 1 prstohvat inspiracije,
- 15.707,96 sati traženja literature,
- 31.415,92 sati izvlačenja najbitnijeg iz pronađenih izvora,
- po potrebi, nešto besanih noći.
Lana Ceraj: Možemo li surfati na gravitacijskim valovima?
Prije nekoliko godina po prvi put su opaženi gravitacijski valovi. To je bilo veliko znanstveno dostignuće i mediji su bili preplavljeni vijestima o tom uspjehu. No, što su gravitacijski valovi, što ih uzrokuje i zašto su nam bitni? Možemo li surfati na njima? Odgovore na ta i druga pitanja saznajte u predavanju 'Možemo li surfati na gravitacijskim valovima?'
Nikola Biliškov: Može li kemija postati zelenija?
Navikli smo da je kemijska industrija prljava. I doista, kemijska industrija je izvor mnogih onečišćenja okoliša. No, mora li to doista biti tako? Možemo li promijeniti pristup kemijskim reakcijama te ih učiniti manje štetnima za okoliš? Na temelju tih izazova izgrađen je koncept zelene kemije, iskazan kroz 12 temeljnih načela. Primjenom tih načela preispituju se tradicionalne, često okolišno intenzivne i društveno neosjetljive kemijske procedure te se zamjenjuju novima, s minimalnim negativnim utjecajem na okoliš i društvo.
Tomislav Portada: Sve boje fenolftaleina
Izvest ćemo nekoliko jednostavnih kemijskih pokusa s natrijevom lužinom, sumpornom kiselinom, vodom i fenolftaleinom. Cilj prezentacije je pokazati kako se s relativno jednostavnim i dobro poznatim kemikalijama mogu izvesti neočekivane promjene, te na taj način gledatelje potaknuti na razmišljanje i daljnje proučavanje. Video je snimio ruđerovac dr. sc. Zoran Ereš.
Andrea Milinković i Abra Penezić: Kako nastaju oblaci? A kiša?
Znanstvenica Andrea iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša uz pomoć vjernog prijatelja Đure odgovora na pitanje kako nastaju oblaci i kiša. Zavod za istraživanje mora i okoliša je centar izvrsnosti u fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima sustava, procesa i stanja u okolišu. Svrha naših istraživanja je doprinijeti optimalnom upravljanju okoliša za napredak naše zemlje i svijeta.
Tomislav Portada i Antonio Magnabosco: Solvatokromizam i termokromizam
Tomislav Portada, kemičar s Instituta Ruđer Bošković, i student kemije Antonio Magnabosco objašnjavaju nam i na nekoliko primjera pokazuju što je to solvatokromizam i termokromizam.
CAT PHARMA: Inovativna rješenja u katalizi za potrebe farmaceutske industrije
(Emina Mehić, Marija Bakija, Ines Bašić, Lucija Hok, Saša Opačak)
Kemijska i farmaceutska industrija ključni su pokretači hrvatskog gospodarstva, a osnovno ograničenje njihovog razvoja primjena je zastarjelih postupaka i značajno zaostajanje u inovacijama. Okupljanjem multidisciplinarnog i uspješnog tima u području sinteze, spektroskopije i računalnog modeliranja, CAT PHARMA nudi platformu za razvoj inovativnih, efikasnih i ekonomičnih katalitičkih reakcija u pripravi industrijski važnih spojeva. Ovakvim održivim transferom znanja odgovaramo na probleme ovog sektora te pomažemo u pristupu novim tržištima uvodeći moderne, brze i jeftine tehnologije.